Poremećaji spavanja jedni su od najčešćih poremećaja u općoj populaciji.

Napredak tehnologije i medicine doveli su do prepoznavanja i opisa brojnih poremećaja spavanja. Danas je poznat kako je adekvatan san neophodan za optimalno funkcioniranje cijelog organizma.

“Današnji način života, ubrzan, uz neadekvatan odmor i spavanje, povezuje se s neurodegenerativnim bolestima kao što je Alzheimerova bolest. Postoji jasna povezanost između kronične nesanice i drugih oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti, arterijske hipertenzija, infarkta miokarda, kroničnog srčanog zatajenje te je faktor rizika za dijabetes tipa II  i pretilost. Neadekvatno spavanje čest je uzrok automobilskih nesreća ili velikih industrijskih katastrofa“, ističe dr. med Petra Nimac Kozina, spec. neurolog Klinike za neurologiju, KBC Zagreb i stručni suradnik Poliklinike NeuroSan te dodaje:

“Prekomjerna dnevna  pospanost, nesanica, problemi s usnivanjem ili prosnivanjem, pojava čudnih ili neugodnih pojava tijekom spavanja mogu se javiti kod svake osobe tijekom života. Ističem kako se bolesnici koji primijete bilo kakve čudne pojave koje se javljaju tijekom spavanja ili usnivanja moraju konzultirati s liječnikom, a po indikaciji i s liječnikom koji se bavi poremećajima spavanja“

– Oko 30% opće populacije ima simptome insomnije ili nesanice a 10% opće populacije ima simptome nesanice koji mogu imati posljedice na dnevne aktivnosti. Oko 6% opće populacije pati od kronične nesanice.

Velik broj osoba s nesanicom poseže za tabletama za spavanje bez konzultacije s liječnikom ili kao sredstvo uspavljivanja koristi alkohol. Osobe s nesanicom manje su produktivne, više izostaju s posla, pod rizikom su za nesreće te su pod povećanim sresom.

Koji je najčešći simptom zbog kojeg se bolesnici žale?

Prekomjerna dnevna pospanost je najčešći simptom zbog kojeg se bolesnici obrate liječniku. Prekomjerna dnevna pospanost  očituje se na različite načine, u rasponu od blage pospanosti do neprimjetnih epizoda ‘mikrospavanja’, te nekontroliranih napadaja spavanja.

Važno je saznati kako bolesnik spava tijekom noći, je li spava, ima li nesanicu ili je li hrče tijekom noći, jesu li možda već evidentirane apneje u spavanju – kratke pauze u disanju tijekom spavanja u trajanju od nekoliko sekundi kada bolesnik ‘hvata zrak’.

Najčešći uzrok prekomjerne dnevne pospanosti je nesanica i opstruktivna apneja u spavanju. Nesanica je opisana ranije. Kod opstruktivne apneje u spavanju (OSA) bolesnik se budi umoran, navodi kako ima osjećaj da je neispavan, često ide po noći mokriti i budi se sa suhim ustima.

Prevalencija OSA-e u općoj populaciji od 9%-38% a prevalencija se povećava s dobi, s porastom indeksa tjelesne mase (BMI) te je češća kod muškaraca. Polisomnografija je zlatni standard za utvrđivanje opstruktivne apneje u spavanju. Istraživanja su pokazala da čak 30% novo otkrivenih slučajeva hipertenzije može biti posljedica nedijagnosticirane opstruktivne apneje u spavanju (OSA). Opstruktivna apneja u spavanju danas je prepoznata kao faktor rizika za najčešće bolesti današnjice kao što su arterijska hipertenzija, pretilost, angina pektoris, srčani udar, moždani udar, kognitivne smetnje kao što je blagi kognitivni poremećaj ili sindroma demencije.

Ostali uzroci pretjerane dnevne pospanosti mogu biti uzrokovani nekim drugim manje zastupljenim poremećajima spavanja. Ako dnevna pospanost utječe na normalno funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima tijekom dana, potrebno je zatražiti liječničku pomoć.