Nesanica je čest problem s kojim se suočava veliki broj ljudi diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Nedavno istraživanje je pokazalo da čak četvrtina Hrvata ima problema sa snom, a globalna pandemija koronavirusa je dodatno pogoršala tu situaciju. Dr. Ana Marija Šantić, somnolog i specijalist neurologije iz Klinike Vrapče u Zagrebu, za tportal.hr otkrila je koji su uzroci nesanice i načini poboljšanja kvalitete sna.

Nesanica je često simptom koji se javlja kao reakcija na stresne situacije. Dr. Šantić ističe da su stres i okolina važni faktori koji utječu na pojavu nesanice. Čak i ljudi koji inače dobro spavaju mogu privremeno iskusiti nesanicu tijekom stresnih perioda. Prevalencija kronične nesanice u općoj populaciji može doseći i do 30 posto, pri čemu je veća kod žena i raste s dobi i brojem kroničnih bolesti.

Pandemija koronavirusa i povezane stresne situacije povećale su broj ljudi koji su se suočili s problemima spavanja. Međutim, većina se adaptirala na novonastalu situaciju i njihovi se problemi smanjili bez značajne medicinske intervencije. Ipak, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka ako nesanica traje dulje od nekoliko tjedana, uzrokuje značajne poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju ili je praćena anksioznošću ili depresijom.

Higijena spavanja

Dr. Šantić ističe važnost primjene mjera higijene spavanja za poboljšanje kvalitete sna. To uključuje osiguranje dovoljne količine vremena za spavanje, održavanje redovitog rasporeda spavanja, izbjegavanje tjelesne aktivnosti kasno navečer i izloženosti plavom svjetlu ekrana te izbjegavanje suvišnih informacija koje mogu opteretiti um. Također, preporučuje se izbjegavanje lijekova za spavanje bez savjetovanja s liječnikom.

Nedostatak sna može imati različite posljedice na organizam i um, uključujući sniženo raspoloženje, iritabilnost, poteškoće s pamćenjem, nedostatak energije i osjećaj umora. Nesanica također može biti povezana s razvojem depresije i drugih psihičkih poremećaja te s povećanim rizikom od arterijske hipertenzije. Stoga je važno pravovremeno potražiti stručnu pomoć i ne uzimati lijekove za spavanje na vlastitu inicijativu.

Dr. Šantić također ističe da je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT-I) preporučljiva za liječenje nesanice. Ova terapija fokusira se na promjenu neprilagođenih obrasca ponašanja koji doprinose održavanju nesanice. Lijekovi se koriste samo ako postoji značajan komorbiditet ili kao kratkoročno rješenje.

Konačno, stvaranje idealnih uvjeta za spavanje je važno za kvalitetan san. To uključuje osiguranje ugodne temperature i tišine u spavaćoj sobi, izbjegavanje teških obroka, stimulativnih pića i izloženosti svjetlima ekrana prije spavanja, te izlaganje dnevnom svjetlu tijekom dana.

Uz pravilnu primjenu mjera higijene spavanja i, ako je potrebno, stručnu pomoć, moguće je poboljšati kvalitetu sna i suočiti se s problemima nesanice.

Cijeli članak pronađite na: Tportal.hr