EEG je široko primjenjivana, neinvazivna dijagnostička metoda kojom se registrira električna aktivnost neurona (živčanih stanica) za što je potrebno napraviti pretragu, odnosno snimanje EEG-a. Električna aktivnost predstavlja spontanu aktivnost mozga koja je uvijek prisutna. 

Kada se koristi EEG?

EEG je prvenstveno funkcionalna pretraga. Njome se prikazuje aktivnost neurona kao valovite linije (grafoelementi) na snimci. Neizostavna je dijagnostička metoda u obradi bolesnika s epilepsijom. Dodatno se koristi kod obrade bolesnika s glavoboljom, vrtoglavicom, poremećajima pokreta (npr. tikova), nakon trauma glave, poremećajima spavanja, u nekim metaboličkim poremećajima itd.   

Snimanje EEG-a

Snimanje se provodi u mirnoj, tihoj, blago zamračenoj prostoriji. Bolesniku se pritom na površinu glave postavljaju elektrode. Tijekom pretrage snimana osoba sudjeluje tako da slijedi upute neurofiziološkog tehničara ili medicinske sestre koja snima pretragu. Bolesnik će tijekom snimanja imati povremeno zatvorene, povremeno otvorene oči. Tijekom snimanja koriste se i metode provokacije, fotostimulacija (izlaganje stroboskopskom svjetlu) i hiperventilacija (duboko disanje), tijekom kojih se neke abnormalnosti u mogu pojaviti i time lakše prepoznati. 

Pretraga je bezbolna i prikazuje trenutačnu aktivnost neurona. Nalaz se može mijenjati ovisno o stanju osobe koja se snima (je li budna, pospana, ima li glavobolju, koliko je naspavana, itd.). Zbog toga ista osoba može u različitim vremenima imati različit nalaz. Za pravilnu interpretaciju nalaza potrebno je poznavanje kliničke slike osobe. Uredan nalaz ne isključuje mogućnost da osoba ima epilepsiju te se uz pomoć EEG-a ne može pratiti učinak terapije antiepilepticima.